 |
||||||||||||
 |
 |
 |
 |
 |
|
|||||||
Sateliti
 |
Paviljoni Thyssen-Bornemisza Art Contemporary jesu samostalne zgrade koje poštuju ekološke parametre i prirodno se stapaju s okolnim krajolikoom. Zamišljeni su kao fleksibilni i lako prilagodljivi prostori koji se mogu koristiti u razne svrhe. Izložbeni prostor od 400-500 četvornih metara projektiran je tako da može lako ispuniti razne potrebe. Paviljoni su posve opremljeni tehnologijom 21. stoljeća kao što su prostori za projekciju i zvuk te multimedijski pogoni. Ubuduće će se raspisivati međunarodni natječaji kako bi se angažirali nadolazeći i poznati arhitekti iz cijelog svijeta da sudjeluju u ovoj globalnoj inicijativi.
|
 |
||
|
Prostorne konfiguracije
|
Zadatak svakog Thyssen-Bornemisza Art Contemporary paviljona definiran je tako da odražava posebne potrebe i zahtjeve konkretne lokacije. Zato će se paviljoni međusobno razlikovati s obzirom na veličinu i program; ipak, svi su projektirani da ispunjavaju međunarodne izložbene standarde. |
|
|
||
|
Izložbeni Depo Centri
|
Izložbeni depo zasniva se na konceptu "Schaulager", kombinaciji izložbenog prostora i postava zbirke u okolišu nalik na skladište. Taj se oblik ustanove najuspješnije razvio i primijenio na zbirku Emanuel Hoffmann u švicarskom gradu Baselu. To je hibridan izložbeni prostor unutar spremišta, koji kombinira privremene izložbe sa stalnim postavom, inovativna kombinacija Kunsthalle, te muzejskog, skladišnog, konzervatorskog i istraživačkog prostora. Izložbeni će depoi okupiti više zbirki, javnih i privatnih, te njihovih izbora suvremene umjetnosti, okupljajući ustanove istomišljenika koje dijele sličnu dinamiku i jedinstvenu međunarodnu viziju. To bi omogućilo da se uspostavi mnoštvo umjetničkih djela koja su na raspolaganju za privremene i polutrajne izložbe, te da se stvori javna umjetnička ustanova prema najvišim standardima. |
|
|
||
|
Namjene
|
Izložbeni depo centri imaju više namjena: izložbeni prostor od 400–600 m2 za prviremene izložbe tek naručenih djela / izlagački prostori od 2,000–3,000 m2 za trajnu zbirku, gdje su djela organizirana tematski ili monografski / lokalna inicijativa ustanove za suvremenu umjetnost radi lokalne intervencije i reakcija / područje za istraživački rad s knjižnicom, medijskim centrom, internetom / prostori za obrazovanje i zajednicu s nastavnim radionicama, predavanjima i zajedničkim debatama, kao i izdavaštvom / prostor za izvedbe i projekcije / radionice za restauraciju i rad s umjetničkim djelima / prodavaonica i cafe-bar |
|
|
||
|
Krajolik
|
Jedno od temeljnih načela projektiranja Umjetničkih paviljona jest skladan odnos između umjetnosti, arhitekture i krajolika. Arhitektonsko rješenje za svaki od mogućih različitih krajolika – od planina lave na Islandu do pustinje na Arapskom poluotoku – poštivat će taj prirodni okoliš i pritom stvoriti zanimljiv prostoran odnos između arhitekture i prirode. Klimatski i geografski uvjeti izabranih lokacija prožimat će arhitektonsko rješenje i njegov prostorni odnos s krajolikom. To varira od napola ukopanog do izdignutog paviljona. Prirodni okoliš, klima, panorama i samoodrživost spadaju u ključne čimbenike u tom procesu. |
|
|
||
|
Okoliš
|
Svi paviljon će biti slično dimenzionirani i prostorno organizirani, ali će se pritom pojedinačno prilagoditi neposrednom okolišu, nastojeći ga uljepšati. Osnovna ideja je da treba stvarati zgrade s malim utjecajem na okoliš i velikom održivošću. Kao reakcija na neobične i zabačene lokacije, paviljoni su projektirani da budu posve samostalni u pogledu napajanja. Kako bi se to postiglo, neka od ključnih projektantskih razmatranja jesu smanjena potrošnja energije, uspješna pasivna zaštita od sunca i fotonaponske ćelije za proizvodnju struje. Smještaj paviljona i udio ostakljenja na visokoj razini pažljivo će se birati u svakom pojedinom slučaju da bi umjetnički prostor imao najveću moguću količinu prirodnog svjetla. Projekt se zasniva na korištenju prvenstveno lokalnih materijala za izgradnju. |
|
|
||
|
Urbani ambijent
|
Paviljoni u urbanom ambijentu mogu stvarati veću gustoću u svojem arhitektonskom programu: osim izložbenog prostora, u opću se shemu Umjetničkih paviljona T-B A21 mogu uključiti ustanove koje služe zajednici, kao što su knjižnica, auditorij/izvedbeni prostor, muzejska prodavaonica/knjižara, medijski prostor, smještaj i pomoćne prostorije za umjetnike na boravku, te prostori za skulpturu na otvorenom. |
|
|
||
|
Izbor lokacija
|
Osim kulturnog i prirodnog okoliša, lokacije izabrane za razne Umjetničke paviljone zahtijevat će prihvatljive uvjete pristupa lokaciji, kako za posjetitelje tako i za dostavu, te blizinu većeg prometnog čvorišta (zračne luke, željezničke stanice ili brodarske luke), kao i smještaj i prehranu izvan lokacije. |
|
|
||
|
Kulturna suradnja
|
Jedan od ključnih ciljeva Umjetničkih paviljona jest usaditi ideju o kulturnoj suradnji koja može poticati lokalni razvitak suvremene umjetnosti. Paviljoni bi trebali biti katalizator lokalnih i regionalnih umjetničkih projekata, te pobuditi svijest i osjećaj ponosa kod lokalne zajednice. Kroz međunarodnu mrežu posebno obučenih kustosa i obećavajućih umjetnika, T-B A21 namjerava s vremenom prenijeti izložbe sa Zaklade na lokalnu zajednicu. Oni će zasnovati buduće centre za suvremenu umjetnost u zajednicama i regijama koje ne dobivaju dovoljno od svijeta umjenosti. Ishod popularnosti projekta i ograničenog zapošljavanja biti će povećani prihodi i znamenitost regije. Sljedeća stranica > |
|
 |